Financiranje regionalnog razvoja u Hrvatskoj od 2013

726

traktoriZa nepovratna sredstva iz fondova EU prvo treba – puno novca. Najveće investicije predviđene su u sektoru zaštite okoliša, prometa, energetike i javne infrastrukture. Izjava ministra financija Slavka Linića da će Hrvatska 2014. za članstvo u EU morati izdvojiti oko 9 milijardi kuna iz proračuna, a iz europskih strukturnih fondova povući barem 15 milijardi da bi joj se to isplatilo, ovih je dana podsjetila i na Nevena Mimicu koji je nedavno EU usporedio s bankomatom, jedino što se u njega umjesto PIN-a, rekao je, ukucavaju projekti.

Projekt pa povrat novca

Strukturni fondovi i Kohezijski fond već od srpnja 2013. postat će, naime, primarni izvor financiranja regionalnog razvoja u RH. Korisnici nepovratnih sredstava EU morat će osigurati vlastita sredstva za sufinanciranje provedbe projekata, a tek nakon njihove implementacije čekati refundaciju dijela uloženih sredstava koja mogu biti i do 100%. U prvih šest mjeseci članstva u 2013. na raspolaganju ćemo imati 800 mil. eura, od kojih 450 mil. eura za regionalni i 150 do 200 mil. eura za ruralni razvoj, a Uniji ćemo morati uplatiti 267,7 mil. eura.

Ivana Matković-Mikulić, voditeljica Hypo EU deska, kaže kako najveće investicije EU predviđa kroz Kohezijski fond namijenjen velikim infrastrukturnim i financijski izdašnim projektima zaštite okoliša, prometa, energetike, ali i javne infrastrukture. No, pitanje je kako će nositelji projekta (javna poduzeća, županije, općine, gradovi) pretfinancirati i sufinancirati planirane projekte. U ovome trenutku ni najrazvijenije među županijama nemaju takvih sredstava. Najava ministra regionalnog razvoja i fondova EU Branka Grčića o osnivanju fonda od 45 mil. kn za financiranje izrade projektne dokumentacije za male općine stoga je svakako dobrodošla, kaže ona. Upravo se od općina i gradova očekuje najviše projekata.

Željeznica za 200 milijuna eura

– Kako bismo bili sigurni da ćemo povući milijarde eura na koje ćemo imati pravo ulaskom u punopravno članstvo, moramo imati nekoliko stotina projekata, a potom ih učinkovito provesti. Za strukturne fondove vrijedi pravilo po kojemu država ima dvije ili tri godine da utroši alocirana sredstva ili se ona vraćaju u proračun EU. Sustav će biti nemilosrdan prema oklijevanju i probijanju rokova – upozorava Matković-Mikulić. Iz Središnjeg državnog ureda za razvojnu strategiju i koordinaciju fondova EU nedavno smo dobili informaciju kako je, zbog kasnog pristupanja EU u 2013., EK već poslan projekt željeznice za 200 milijuna eura koji će poduprijeti obnovu željezničke pruge od Dugog Sela do Križevaca.

Samo ovaj projekt trebao bi povući 150 milijuna eura, što je gotovo trećina novca na raspolaganju RH u 2013., a vodit će se računa i o sanaciji odlagališta otpada, vodoopskrbi i kanalizaciji, transferu tehnologije, potpori malim i srednjim poduzetnicima te drugim projektima koji će podići stopu zaposlenosti i obrazovanosti u RH. S obzirom na iskustva 10 novih članica EU, koje su povukle više nego što su uplatile u EU, i RH bi trebala biti neto primateljica, optimistični su u Grčićevu ministarstvu.

Što se tiče pripreme projekata za sljedecu višegodišnju financijsku perspektivu Europske unije od 2014. do 2020., proces programiranja počet će idućeg mjeseca, a u okviru toga procesa definirat će se nacionalni prioriteti ulaganja i identificirati postojeća zaliha projekata, naglasili su.

– Hrvatska ima potencijalne investicijske projekte u područjima zaštite okoliša, industrije, poljoprivrede i turizma te ukoliko bi pod hitno krenula s definiranjem prioriteta, zasigurno bi mogla iskoristiti mogućnosti koje se ostvaruju korištenjem fondova – kazala je potpredsjednica HGK Vesna Trnokop Tanta.

Do kraja 2010. RH iskoristila svega 23% ponuđenog novca

RH trenutačno iz fonda IPA u sklopu proračunskog razdoblja do 2012. može povući 784 mil. eura, no do kraja 2010. iskorišteno je tek 23%. Usporedo s IPA-om, RH se mora intenzivno pripremati za zahtjeve kohezijske politike. Ne povuče li dodijeljena sredstva, ne bi mogla pridonositi neto iznosima proračunu EU već u prvim godinama članstva, poručio je nedavno veleposlanik EU u Hrvatskoj Paul Vandoren. piše